U našoj stomatološkoj ordinaciji često se susrećemo sa pitanjima pacijenata o tome kako i da li genetika utiče na zdravlje zuba. Genetika igra veliku i važnu ulogu u zdravlju našeg organizma , pa samim tim i u zdravlju naših zuba. Različiti geni i njihove varijacije mogu imati uticaj na zdravlje zuba, a takođe mogu uticati na našu reakciju na različite vrste terapija koje se koriste u stomatologiji.
Jedan od najvažnijih načina na koje genetika utiče na zdravlje zuba je kroz strukturu samih zuba. Različiti genetski faktori mogu uticati na to koliko jaki i otporni su naši zubi na karijes i druge oblike oštećenja. Na primer, neki ljudi mogu imati mekšu zubnu gleđ nego drugi, što može povećati rizik od karijesa. Drugi faktori koji mogu uticati na strukturu zuba uključuju oblik zuba, veličinu zuba i položaj zuba.
Kako bi se našlo više dokaza o uticaju genetike na zdravlje zuba, sprovedene su brojna istraživanja. Jedna studija iz 2016. godine koja je uključivalo blizance pokazala je da genetika može uticati na rizik od karijesa za čak 60%. Druga studija koja je uključivala porodice sa istorijom parodontalnih problema pokazala je da su osobe sa određenim genetskim varijacijama bile sklonije ovim problemima.
Kako bismo bolje razumeli uticaj genetike na zdravlje zuba, važno je razmotriti neke od ključnih faktora koji su uključeni u ovaj proces.
-
Karijes
Jedan od najčešćih problema s kojima se suočavaju ljudi kada je u pitanju zdravlje zuba je karijes. Ova bolest uzrokuje oštećenje zuba, a nastaje kada bakterije koje se nalaze u ustima, a hrane se šećerima, pretvaraju te šećere u kiseline koje oštećuju zubnu gleđ. Karijes može biti vrlo bolan, a ako se ne leči na vrijeme, može uzrokovati ozbiljne probleme, uključujući gubitak zuba.
Genetika igra važnu ulogu u razvoju karijesa. Na primjer, neki ljudi proizvode manje pljuvačke od drugih, što dovodii do povećanja kiselosti u ustima. Kiselost u ustima pogoduje razvoju karijesa. Osim toga, neki geni utiču na sastav zubne gleđi, čineći je slabijom i manje otpornom na karijes.
Međutim, genetika nije jedini faktor koji utiče na rizik od karijesa. Način života, uključujući prehranu i higijenu usne šupljine, igraju ključnu ulogu u sprečavanju razvoja karijesa. Konzumiranje hrane koja je bogata šećerom i slatkišima, kao i pića koja sadrže visok udio šećera, povećava rizik od razvoja karijesa.
Uz pravilnu oralnu higijenu i zdrav način života, većina ljudi može smanjiti rizik od razvoja karijesa, bez obzira na genetsku predispoziciju. Međutim, ako osoba ima naslednu predispoziciju za karijes, važno je da se posebno posveti održavanju oralne higijene i redovnim posetama zubaru.
-
Parodontalna bolest
Parodontalna bolest predstavlja ozbiljno stanje usne duplje koje pogađa tkiva koja okružuju zube, uključujući desni, kost i vezivno tkivo. Najčešći uzrok ove bolesti je plak, lepljiva masa koja se formira na zubima i sadrži mnoge vrste bakterija koje stvaraju toksine koji iritiraju desni i uzrokuju upalu. Ako se plak ne ukloni redovnim pranjem zuba, može se stvrdnuti u kamenac, što može oštetiti desni i tkivo koje drži zub.
Iako se parodontalna bolest često smatra problemom koji pogađa starije osobe, može se pojaviti i kod mlađih osoba. Genetski faktori mogu imati značajan uticaj na rizik od razvoja ove bolesti. Naime, postoje neke varijacije gena koje mogu uticati na naš imuni sistem i sposobnost tkiva da se bore protiv bakterija. Ako imate ove varijacije gena, vaš organizam možda neće biti u stanju da se efikasno suprotstavi bakterijama u plaku, što može povećati vaš rizik od razvoja parodontalne bolesti.
Takođe, neki geni mogu uticati na sastav tkiva koja okružuju zube, što može dovesti do slabljenja odbrane od infekcija. Na primer, varijacije gena mogu uticati na količinu i vrstu proteina u tkivima, što može dovesti do slabljenja njihove strukture i funkcije.
Međutim, iako genetika može biti faktor rizika za razvoj parodontalne bolesti, postoje i drugi faktori koji igraju ulogu. Loša oralna higijena, pušenje, nezdrava ishrana, stres i neki lekovi mogu takođe povećati rizik od parodontalne bolesti. Zato je važno da redovno perete zube, koristite zubni konac i da odlazite kod stomatologa na redovne preglede kako biste održavali zdravlje svojih desni i zuba.
-
Struktura zuba
Uloga genetike u razvoju zuba je značajna i može biti ključna u određivanju njihove strukture i izgleda. Kao što je poznato, zubi su vitalni deo našeg tela, a njihova funkcija se ogleda u žvakanju hrane i održavanju oralne higijene.
Postoje mnogi faktori koji utiču na zdravlje i izgled zuba, a genetika igra važnu ulogu u tom procesu. Geni koji se prenose sa roditelja na dete, određuju strukturu i oblik zuba, kao i otpornost na habanje i karijes. Neki ljudi imaju prirodno jače i otpornije zube, dok drugi mogu biti podložniji karijesu i drugim oralnim bolestima.
Osim toga, genetika može uticati na raspored i veličinu zuba. Na primer, neki ljudi mogu imati manju vilicu, što može dovesti do problema sa zubima koji nisu u potpunosti izašli ili su ugušeni u vilici. Nasuprot tome, neki ljudi mogu imati prevelike zube u odnosu na veličinu vilice, što može dovesti do problema sa zagrižajem i izgledom zuba.
Uzimajući u obzir navedene činjenice, važno je da ljudi vode računa o svojoj oralnoj higijeni i redovno posećuju stomatologa kako bi održali zdravlje svojih zuba. Iako genetika može uticati na strukturu i izgled zuba, ne treba zanemariti značaj pravilne nege i održavanja oralne higijene, jer to može značajno uticati na zdravlje zuba.
-
Odgovor na terapiju
Kada se radi o lečenju zuba, različiti ljudi mogu reagovati različito na različite tretmane. Neki ljudi imaju prirodno jače zube i mogu podneti tretmane kao što su beljenje zuba ili popravka zuba, dok drugi mogu biti osetljiviji na određene tretmane ili imati veću sklonost ka komplikacijama nakon tretmana.
U nekim slučajevima, stomatolog može preporučiti tretmane prilagođene vašim genetskim karakteristikama. Na primer, ako imate genetsku predispoziciju ka karijesu, stomatolog može preporučiti upotrebu fluorida kako bi ojačao vaše zube i sprečio razvoj karijesa. Stomatolog bi takođe mogao da preporuči primenu drugih tretmana za pacijente koji imaju drugačiji dentalni sklop.
Koa i u gore navedenim slučajevima i ovde je vrlo važno da pacijenti redovno održavaju oralnu higijenu i redovno posećuju stomatologa kako bi se sprečile komplikacije i očuvalo zdravlje zuba i desni.
Zaključak
I za kraj opet ćemo naglasiti da oralna higijena ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja zuba, ali ne treba zanemariti ulogu genetike u tom procesu. Iako je nasledni faktor nešto na šta ne možemo uticati, možemo preventivno preduzeti korake da se pobrinemo za svoje zube.
Kvalitet zubne gleđi, oblik, veličina i položaj zuba, kao i sklonost ka određenim bolestima zuba, mogu biti uticajni faktori. Redovne posete stomatologu i održavanje dobrih oralnih navika, poput pranja zuba dva puta dnevno, upotrebe konca za zube i izbegavanja štetnih navika poput pušenja, mogu pomoći u prevenciji problema sa zubima, čak i ako ste genetski skloni određenim bolestima. Ako imate bilo kakvih briga u vezi sa svojim zubima, najbolje je da se obratite stručnjaku koji će vam pružiti savete i preporuke za održavanje zdravog osmeha.
Uz redovnu brigu i pažnju, možete uživati u zdravom i blistavom osmehu bez obzira na genetiku.