edovno čišćenje zuba je od suštinskog značaja za održavanje dobrog oralnog zdravlja. Čišćenje zuba barem dva puta dnevno pomaže u uklanjanju plaka i ostataka hrane, što može sprečiti nastanak karijesa, bolesti desni i drugih dentalnih problema. Osim toga, redovno čišćenje zuba takođe sprečava neprijatan miris iz usta (loš zadah) i pomaže u održavanju zdravlja usne šupljine uopšte. Preporučuje se korišćenje paste za zube sa fluoridom i četkice sa mekim vlaknima, kao i redovne posete stomatologu kako bi se obavila profesionalna higijena i kontrolisali eventualni problemi.

Da, čak i ako su ti zubi u dobrom stanju, preporučuje se redovna poseta zubaru. Poseta stomatologu, obično svaka 6 meseci do godinu dana, nije samo za lečenje problema, već i za prevenciju. Zubar može:

Uočiti rane znakove problema: Karijes ili bolesti desni često nemaju odmah vidljive simptome, ali stomatolog može otkriti ove probleme u početnoj fazi, pre nego što postanu ozbiljniji.

Profesionalno čišćenje: Čišćenje koje vrši stomatolog ili higijeničar uklanja naslage koje četkica ne može da očisti, kao što su tartar i plako. Ovo pomaže u prevenciji bolesti desni i drugih komplikacija.

Saveti za održavanje oralne higijene: Stomatolog može pružiti savete u vezi sa pravilnom tehnikom čišćenja, kao i preporučiti proizvode koji odgovaraju tvojim potrebama.

Čak i ako se osećaš dobro i tvoji zubi izgledaju zdravo, redovne provere pomažu da zadržiš optimalno oralno zdravlje na duže staze.

Čišćenje zuba u Dentib stomatološkoj ordinaciji  obično uključuje nekoliko ključnih koraka:

Početna konsultacija i pregled: Stomatolog ili higijeničar će najpre obaviti pregled usne šupljine kako bi procenili stanje tvojih zuba i desni. Ovaj pregled može uključivati i procenu stanja plaka, tartara i eventualnih drugih problema.

Profesionalno čišćenje:

Skaliranje: Ovo je postupak u kojem stomatolog koristi specijalne instrumente da ukloni naslage kamenca (tartar) sa površine zuba, posebno u područjima koja su teže dostupna za četkicu.
Poliranje: Nakon skaliranja, stomatolog ili higijeničar polira zube pomoću specijalnih pastama koje uklanjaju preostali plak i čine zube glatkijim, čime se sprečava ponovno nakupljanje plaka.
Fluoridacija: Nakon čišćenja, može se naneti fluoridni premaz na zube kako bi se pojačala zaštita protiv karijesa i ojačale gleđi. Ovaj tretman može biti u obliku gela ili paste, a često se koristi za dodatnu zaštitu zuba.

Saveti za održavanje oralne higijene: Stomatolog ili higijeničar će ti objasniti kako pravilno čistiti zube kod kuće, kako koristiti zubni konac i kako izabrati odgovarajuće proizvode za oralnu higijenu, uz preporuke za čišćenje i prevenciju problema.

Takođe, nakon čišćenja, zubar može preporučiti redovne kontrole i savete kako da izbegneš nakupljanje plaka ili drugih problema sa zubima.

Čišćenje zuba u ordinaciji je obično brz i bezbolan postupak, a važno je za očuvanje zdravlja zuba i desni.

. Their separate existence is a myth. The new common language will be more simple and regular than the existing European languages. It will be as simple as Occidental; in fact, it will be Occidental. To an English person, it will seem like simplified English, as a skeptical Cambridge friend of mine told me what Occidental is. The European languages are members of the same family. 

Preporučuje se da promeniš četkicu za zube svaka 3 meseca, ili ranije ako su se vlakna istrošila ili se pojavila oštećenja. Evo nekoliko razloga zašto je važno redovno menjati četkicu:

Istrošena vlakna: Kada vlakna četkice postanu spljoštena ili se poviju, ona ne mogu efikasno da uklone plak i ostatke hrane sa zuba, što može dovesti do problema sa oralnim zdravljem.

Bolesti ili infekcije: Ako si bio bolestan (kao što je prehlada ili grip), preporučuje se da promeniš četkicu kako bi izbegao ponovnu infekciju.

Akumulacija bakterija: Iako redovno čišćenje četkice može pomoći u smanjenju bakterija, tokom vremena se može akumulirati previše bakterija, pa je bolje zameniti je.

Ako primetiš bilo kakve promene u izgledu ili funkcionalnosti četkice pre 3 meseca (na primer, da su vlakna oštećena ili su se povukla), takođe bi trebalo da je zameniš.

Postoji nekoliko znakova koji mogu ukazivati na to da možda imaš bolest desni (gingivitis ili parodontitis). Evo šta treba da obratiš pažnju:

1. Krvarenje desni
Ako desni krvare pri pranju zuba ili korišćenju zubnog konca, to može biti znak početne bolesti desni (gingivitisa). Krvarenje je često prvi i najčešći simptom.
2. Crvene, otečene ili upaljene desni
Zdrave desni su svetlo ružičaste boje. Ako su tvoje desni crvene, otečene i bolne na dodir, to može ukazivati na upalu, što je karakteristično za gingivitis ili ozbiljnije oblike bolesti desni.
3. Loš zadah (halitoza)
Upale desni mogu uzrokovati neprijatan miris iz usta koji ne prolazi, čak ni nakon što opereš zube. Ovo se često dešava kod naprednijih faza bolesti desni.
4. Povlačenje desni (receding gums)
Ako primetiš da su ti desni počele da se povlače, otkrivajući više zuba, to može biti znak ozbiljnijeg oblika bolesti desni (parodontitis). Ovo može dovesti do osetljivosti zuba i njihovog pomeranja.
5. Osetljivost zuba
Ako zubi postanu osetljiviji na toplo, hladno ili slatko, to može biti znak da bolest desni utiče na gleđ ili koren zuba.
6. Bol ili nelagodnost pri žvakanju
Ako osećaš bol pri žvakanju ili pri dodiru sa zubima i desnima, to može biti znak da se bolest desni pogoršava.
7. Pus između zuba i desni
Ako se pojavljuje gnoj (pus) između zuba i desni, to je znak ozbiljnije infekcije koja zahteva hitnu stomatološku pažnju.
8. Pomišljanje ili pomeranje zuba
Ako se zubi počnu pomerati ili se postepeno menjaju u položaju, to može ukazivati na napredni oblik bolesti desni, kao što je parodontitis.
Šta da uradiš?
Ako primetiš bilo koji od ovih simptoma, poseti stomatologa što pre. On može postaviti dijagnozu i preporučiti odgovarajući tretman kako bi sprečio dalji razvoj bolesti desni. Redovne posete stomatologu i pravilno održavanje oralne higijene ključni su za prevenciju i lečenje bolesti desni.